Sarajevo 14 °C Srijeda 26.04.


31.12.2016. / 20:01h Komentari - Pejo Gašparević

EK Upitnik u 2017. geopolitički će oblikivati BiH

EK Upitnik u 2017. geopolitički će oblikivati BiH
Bosna i Hercegovina će se u 2017. godini suočiti s provjerom svoje geopolitičke opredijeljenosti između euroatlanskih integracija sa Zapadne strane, te ruskih i turskih geopolitčkih stremljenja kao i uloge Islamskog svijeta s Istočne strane. Političke elite u BiH u nadolazećoj godini, također, imaju zadatak izjasniti se o dvoentitetskom ustroju, terorističkim prijetnjama i imigrantima.

Takva procjena razvoja događaja u BiH u 2017. godini uporište pronalazi u Upitniku kojeg je Europska komisija dostavila Bosni i Hercegovini početkom prosinca 2016. godine sa zadatkom da se odgovori na 3.242 pitanja dostve Bruxellesu u roku od šest mjeseci. Dakle, radi se o zahtijevnom poslu koji neće trpiti nikakvu lijenost političkih elita u BiH.

Pitanja koja bi mogla izazvati prijepore

Za analitičku inventuru tog Upitnika usredotočit ću se na ona poglavlja i pitanja za koja ponizno smatram kako bi mogla imati ključne učinke na (ne)prilike u BiH, ne zanemarujući važnost i mnoštva ostalih pitanja koja zbog prostorne ograničenosti ne mogu biti obuhvaćena ovim uratkom.

Prva rečenica zadataka izručenih političkim elitama u BiH iz ovog dokumenta Europske komisije čini se i najvažnijom, a ona glasi: “Molimo, pružite kratki opis ustavnog i institucionalnog ustroja Bosne i Hercegovine.” Treba primjetiti kako Europska komisija traži “kratak opis” ustavnog ustroja BiH što znači kako Bruxellesu nisu potrebni “markovi konaci” (maratonska priča) o dvoentiteskom ustroju BiH koji je tako zacrtan u aneksu 4. Daytonskog sporazuma, a koji se tretira kao Ustav BiH.

Nedvojbeno, Bruxelleski birokrati znaju kako je Daytonski Ustav rascjepio tronacionalnu BiH na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku, te stoga u njihovom zahtjevu za “kratkim opisom” takvog ustroja treba prepoznati i svojevrsno problemtiziranje dvoentitetskog uređenja BiH.

Europska komisija oblijećuću oko Ustava (Daytonskog) BiH traži od politčkih elita u BiH sljedeće: “Molimo opišite postupak potreban za reviziju Ustava. Je li već bilo revizija Ustava? Ako je tako, molimo objasnite relevantne amandmane, postupak, opseg i promjene koje su napravljene.”

Znakovito je kako u ovom slučaju Europska komisija ne traži “kratak opis” što znači da nije ograničila opis postupka potrebnog za “reviziju ustava.”

Kandidrajući moguću “reviziju Ustava” Europska komisija cilja na rješavanje gorućeg problema u BiH koji se očituje u činjenici da su tri konstitutivna naroda smještena u dva entita što iz godine u godinu umnožava napetosti. To znači kako je glavni kvar na Bosni i Hercegovini nastao Daytonskim instaliranjem dva entiteta -Republike Srpske u kojoj Srbi žele zadržati dominaciju, i Federacije BiH u kojoj Bošnjaci prakticiraju nametanje Hrvatima onih dužnosnika (slučaj Željko Komšić) i onih stranaka (platformaška vlast) koji nemaju većinsku glasačku potporu hrvatskg naroda u BiH. Po svoj prilici sastavljači Upitnika Europske komisije namijenjenog Bosni i Hercegovini uočili su opasnost takvog obespravljivanja jednog od konstitutivnih naroda.

Planovi o promijeni ustava

Europska komisija problematiziranje Ustava BiH iskrcava i u sljedeće pitanje: “Postoje li neki planovi za izmijeniti Ustav? Molim objasnite.”

Način na koji je Europska komisija oblikovala pitanja o Ustavu (Daytonskom) BiH koristeći pojmove “revizija Ustava” i “izmjena Ustava” govori kako u Bruxelleskim uredima postoji ambicija za uspostavom institucionalne ravnopravnosti sva tri naroda BiH i njenih građana.

Pitanja o “bezrezervnoj spremnosti”

Posebno su znakovita pitanja Europske komisije koja su prožeta signalima za uklanjanjem nejasnoća o geopoliitčkoj opredijeljenosti Bosne i Hercegovine. Evo kako glasi uvodno pitanje u poglavlju kojim se podsjeća kako je Ugovorom o Europskoj uniji definirana potreba Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP): “Je li Bosna i Hercegovina spremna prihvatiti bezrezervno definiciju, pravnu strukturu i organizacijska rješnja za vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku (ZVSP i ZSOP) Unije uključujući i vojnu dimenziju?”

Težište ovog pitanja je na izjašnjavanju BiH o “bezrezervnoj” spremnosti za prihvaćanje vanjske, sigurnosne i obrambene politike uključujući i “vojnu dimenziju.” Takav upit Europske komisije može se iščitavati i kao njena poruka Bosni i Hercegovini kako se ne može sjediti na “dvije stolice”- biti deklarativno za integracije u EU a istodobno ispoljavati geopolitičke sentimente prema Rusiji, ili biti za EU a prizivati Turska Otomanska vremena. Pri tomu se od Bosne i Hercegovine posve konkretno traži da odgovori na pitanja kakve političke dijaloge prakticira s Turskom, Rusijom, Organizacijom Islamske suradnje i Vijećem za suradnju u Zaljevu.

U kom smjeru gleda BiH?

Također se od BiH traže odgovori na pitanja o njezinim dijalozima sa zemljama Zapadnog Balkana koje nisu članice Europske unije, te sa zemljama koje su uključene u Europsku politiku susjedstva(ENDP), kao i s Istočnim partnerstvom i Euromediteranskim partnerom. Osim toga od BiH se traži izjašnjavanje o njezinom dijalogu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadom, ali i s Kinom, Japanom, Indijom i Pakistanom. Očito je kako ovom serijom pitanja Europska komisija želi ishoditi odgovore na temlju kojih bi se moglo odvagnuti u kojem geopolitičkom smjeru BiH gleda i u kojoj mjeri se u BiH eventualno ukorijenjuju neeuropske geopoliitčke tnedencije. Drukčije rečeno traži se slika o tomu kako BiH geopolitički diše.

Poglavlje o terorizmu

U poglavlju koje se odnosi na borbu protiv terorizma Europska komisija traži od BiH odgovore na mnoštvo pitanja. Jedno od njih je formulirano ovako: “Je li Bosna i Hercegovina suočena s bilo kojom specifičnom formom terorizma? Ako je tako, je li unutarnjeg ili vanjskog podrijetla. Molimo obajsnite, uključujući i podatke o broju osoba optuženih i osuđenih za terorizam.” Nakon ovog dovoljno jasnog zahtjeva kojeg nije potrebno dodatno komentirati slijedi i pitanje koje također samo po sebi dovoljno govori: “Mugu li vlasti razraditi napore na različitim administrativnim razinama i sektorima u spriječavanju širenja nasilnih ekstremističkih ideologija i ideja, naročito u odgojnim ustanovama i školama?”

Statistika o migrantima

Europska komisija također traži od BiH da joj dostavi statistiku o imigrantima u posljednjih pet godina s objašnjenjem razloga za imigracije. Pri tomu se od BiH traži odgovor na pitanje: “Postoje li pravila koja predviđaju kazne za poslodavce za nepravilan boravak stranih državljana?”

Golema kolekcija pitanja koja je Europska komisija adresirala na Bosnu i Hercegovinu kombinacija su diplomatskog dizajna ali i posve otvorenih zahtjeva. Mnoštvo je pitanja intonirano tako da bi ih politčke elite, svaka zbog svojih razloga, vjerojatno najradije preskočile. Ali, čini se kako nema prostora za uzmicanje u davanju odgovora na postavljena pitanja. Zapravo, Upitnik Europske komisije znači početak konkretnog oblikovanja geopolitičkog ishoda u BiH. Takav doseg ovih pitanja producirat će tijekom 2017. godine u BiH (ne)vidljiva komešanja koja će biti odjek geopolitičke zapuštenosti Bosne i Hercegovine. Na europskom kontinentu više ne stanuje “nesvrstanost".

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove Portala

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!