Sarajevo 2 °C Srijeda 01.03.


31.12.2016. / 19:43h Komentari - DW

2016. – godina političke nestabilnosti u BiH

2016. – godina političke nestabilnosti u BiH
Referendum u RS-u, dobijanje upitnika Evropske komisije, lokalni izbori i neregularnosti u Stocu te objava rezultata popisa stanovništva obilježili su 2016. godinu u BiH.

2016. godina u BiH hronološki je uokvirena pojačanim antiterorističkim mjerama sigurnosnih službi. Krajem 2015. i početkom 2016. godine te su aktivnosti  bile usmjerene na suzbijanje uticaja radikalnih vjerskih grupa u akciji „Rez", dok su na izmaku 2016., nakon terorističkih napada u Berlinu i Ankari, pojačane mjere osiguranja njemačkih i turskih diplomatsko-konzularnih objekata u BiH. Analitičari, međutim, ocjenju da BiH u 2016. godini nije toliko bila izložena terorističkim prijetnjama, koliko atmosferi međunacionalnih napetosti i opće društvene besperspektivnosti zbog čega je veliki broj mladih napustio ovu zemlju. Neslužbeni podaci za 2016. godinu još se sumiraju. Prema podacima nevladinih organizacija, BiH je od kraja rata napustilo oko 150.000 mladih u dobi između 15 i 30 godina.

Za egzodus mladih iz BiH krive su „otuđene“ političke elite koje su i u 2016. godini, umjesto stvaranja boljih životnih uslova, proizvodile krize. Politički analitičar Adnan Huskić kaže da je referendum o Danu Republike Srpske (RS) najplastičniji primjer pogubne politike „otuđenih i kriminalnih“ političkih elita u BiH. „Suočena sa sve manje novca u budžetima, pritiskom opozicije i potrebom da se fokusira na stvarne probleme građana, politička elita poseže za otvaranjem krize na drugom polju. Primarni cilj ovog političkog manevra bilo je potkopavanje ionako nekoherentne i nefunkcionalne opozicije u RS-u, te skretanje pažnje sa pitanja neučinkovitosti i katastrofalnih rezultata decenijske vladavine Milorada Dodika, te nebrojenih korupcijskih i inih afera, na navodnu zaštitu interesa RS-a i Srba u BiH. Referendumom nas je Dodik uveo u novu fazu politike u BiH nakon koje smo bili bombardovani ratnom retorikom i prizivanjem sukoba. Naposljetku, ni provedba ni rezultati refenduma ne ispunjavaju ni bazične norme transparentnosti i legalnosti“, kaže Huskić za Deutsche Welle.

Dejtonske institucije na udaru nacionalista

Pravni stručnjaci se slažu da referendum neće implicirati nikakve pravne posljedice, iako bi političke mogle biti složene. Kako je referendum proveden uprkos zabrani Ustavnog suda BiH, Tužiteljstvo BiH pozvalo je Milorada Dodika na saslušanje, ali do isteka 2016. godine nije bilo zvanične potvrde da se entitetski predsjednik odazvao ovom pozivu. Ustavni sud BiH se i zbog odluka o referendumu našao na udaru političke elite u RS-u. Krajem 2016. godine lideri Srba i Hrvata u BiH, Milorad Dodik i Dragan Čović su najavili da je u pripremi zakon kojim traže izuzeće stranih sudija ili ukidanje Ustavnog suda BiH. Odgovor opozicije i dijela bošnjačke političke elite je da se radi o „političkoj igri“ s ciljem rušenja ustavno-pravnog poretka države.

„Pojačani pritisci na Ustavni sud BiH, a posebno problematiziranje pitanja uloge stranih sudaca predstavljaju posljednji čin stavljanja cjelokupne državne strukture i institucija pod kontrolu političkih stranaka. Moramo napomenuti da ovakav Ustavni sud uglavnom ne odgovara Dodiku, a posljedično ni Čoviću, dok trenutno (i kada donosi odluke s kojima se Stranka demokratske akcije slaže) odgovara Bakiru Izetbegoviću. Sve je širi jaz između političke realnosti u BiH i normativnog okvira. Evidentno je da Ustavni sud postaje instrumentalan u sučeljavanju na domaćoj političkoj sceni“, kaže Adnan Huskić.

Odnosi Sarajevo – Zagreb

U martu 2016. godine članovi Predsjedništva BiH posjetili su Zagreb gdje su razgovarali sa hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i drugim hrvatskim zvaničnicima, među kojima i sada gotovo zaboravljenim, bivšim premijerom Tihomirom Oreškovićem. Iako su otvorena pitanja između dvije zemlje brojna, susreti su bili srdačni, a atmosfera prijateljska. Zvanični Zagreb je ponovio da podržava evropski put BiH i „institucionalnu ravnopravnost“ njenih  konstitutivnih naroda. Sa dolaskom HDZ-ovog Andreja Plenkovića na mjesto hrvatskog premijera, hrvatska politika spram BiH je dobila jasnije konture. Plenković je najavio da će BiH biti vanjsko-politički prioritet Hrvatske, što je potvrdio i tokom prve službene posjete Sarajevu u oktobru 2016. godine.

Nekoliko dana nakon Plenkovićeve posjete Sarajevu, u Orašju su uhapšeni bivši pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) osumnjičeni za ratne zločine devedestih godina. Kako su prvobitni medijski izvještaji kazivali da se uhapšeni terete i zbog „udruženog zločinačkog poduhvata“ pri čemu se pominje i tadašnja Hrvatska vojska, uslijedile su oštre i, prema ocjeni bh. analitičara, nedobronamjerne reakcije hrvatskih zvaničnika. Politički analitičar Dževad Kučukalić smatra da je izjava hrvatske predsjednice Kolinde Granar-Kitarović da bi se Hrvatska i ostale zemlje Europske unije (EU) trebale ozbiljno zabrinuti zbog „hiljada bh. povratnika sa bojišta iz Sirije i Iraka“, dodatno zakomplicirala političku situaciju i odnose dviju zemalja.

Wigemark: „Više je povratnika sa stranih ratišta iz Geteborga nego iz cijele BiH"

„U borbi protiv terorizma razumljiva je briga svih evropskih čelnika, a time i hrvatske predsjednice, ali javno isticati bojazan od 'radikalnog islama' koji prijeti iz BiH, ne uklapa se u one slatkorječive tvrdnje o razumijevanju i saradnji dvije zemlje na evropskom putu BiH. Pretjerujući u broju dobrovoljaca iz BiH koji su se borili na strani tzv. Islamske države, savjetnici predsjednice Grabar-Kitarević pokazali su nedostatak zvaničnih informacija o ovoj problematici. Jer, da su samo prelistali dostupne zvanične podatke nadležnih službi, vidjeli bi da je riječ o desetinama ili možda kojoj stotini ekstremista, te da je iz mnogih evropskih gradova pojedinačno više boraca tzv. Islamske države nego iz cijele BiH. Ovakvi kontinuirani 'upadi' političara iz susjednih zemalja na prostore BiH i njihovi zapaljivi govori, kao na primjer istup hrvatskog ministra Mire Kovača u Stocu nakon prekinutih lokalnih izbora, ne doprinose dobroj saradnji i pozitivnim odnosima u regiji. Naprotiv“, kaže Kučukalić za Deutsche Welle.

Da se sa navodima o bh. povratnicima sa stranih ratišta pretjeruje, potvrdio je i šef Delegacije Evropske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark. „Postoje javno dostupni, ali i obavještajni podaci o broju takvih osoba. Kao primjer mogu navesti da boraca na stranim ratištima ima više iz mog rodnog grada (Geteborga) u Švedskoj nego što ih dolazi sa područja cijele BiH", kazao je Wigemark.

Prema zvaničnim podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u Siriji je boravilo 226 ljudi iz BiH. „Trenutno ih je 115, poginulo je 65, a vratilo se 45. U posljednjih pola godine nije bilo nijednog odlaska na sirijsko ratište“, rekao je ministar Dragan Mektić.

Rezultati popisa i lokalni izbori

Sredinom 2016. godine Agencija za statistiku objavila je konačne rezultate popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH provedenog 2013. godine. Zbog primjedbi na način usvajanja jedinstvenog programa obrade podataka popisa, RS nije priznala ove rezultate. Prema podacima popisa, BiH ima 3.531.159 stalnih stanovnika. U Federaciji BiH živi 2.219.220 stanovnika, što je 62,85 posto od ukupnog stanovništva, dok u Republici Srpskoj (RS) živi 1.228.423 stanovnika što je 34,79 posto od ukupnog stanovništva. U Brčko Distriktu živi 83.516 odnosno 2,37 posto ukupnog stanovništva BiH. U BiH, prema popisu, živi 50,11 posto Bošnjaka, 30,78 posto Srba i 15,43 posto Hrvata. U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine, Bošnjaka je više za sedam posto, Srba manje za oko jedan posto, a Hrvata manje za dva posto.
2016.  je za BiH bila izborna godina što prema analitičarima donekle objašnjava pojačane političke i međunacionalne tenzije. Početkom oktobra u ovoj su zemlji upriličeni lokalni izbori na kojima su kandidati nacionalnih stranaka dobili najviše glasova. Zbog izbornih neregularnosti i fizičkih obračuna na glasačkom mjestu, prekinuti su izbori u hercegovačkom gradiću Stocu, a ni Centralna izborna komisija, niti druge nadležne institucije, do kraja 2016. godine nisu ponudile odgovor na pitanje kada će i da li će uopće izbori u ovom gradu biti ponovljeni. Tako je, pored Mostara u kojem zbog bošnjačko-hrvatskih političkih nesuglasica već godinama nema lokalnih izbora, BiH dobila još jedan „grad slučaj“ – Stolac.

BiH korak bliže Briselu

Uprkos političkim nesuglasicama i međunacionalnim tenzijama, BiH je krajem 2016. godine dobila upitnik Evropske komisije od 3.200 pitanja na koja zvaničnici ove zemlje moraju dati odgovore u roku od šest mjeseci ukoliko žele da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU. Rezultat je to, kako se navodi u obrazloženju, napretka koji je BiH postigla na evropskom putu, prije svega dogovora o mehanizmu koordinacije, koji je sada na najvećem ispitu.

Analitičari strahuju da će i proces rješavanja upitnika biti izložen politiziranju. O potezima vlasti u BiH nakon dobijanja upitnika za Deutsche Welle je govorio i profesor na Sveučilištu u Mostaru, Mile Lasić, koji smatra da je glavni problem s upitnikom „nekompetencija javne uprave“. „Dakle, javna uprava nije ono što bi morala biti, pa će to početi bivati jasno tokom posve različitog pristupa raznih resora u odgovaranju na pojedina pitanja. Na velikom ispitu bit će i sistem koordinacije, jer ga svako u ovoj zemlji tumači kako mu pada na pamet, pa će usaglašavanje biti mučno i trajat će predugo, ali tome nema alternative“, kazao je Lasić. BiH je u februaru 2016. godine podnijela zhahtjev za članstvo u EU, što je prvi korak ka dobijanju kandidatskog statusa. Nakon odgovora na pitanja iz upitnika uslijedit će mišljenje Evropske komisije, odnosno odluka o statusu kandidata i početku pregovora o pristupanju BiH EU po strogo predviđenoj proceduri.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove Portala

(Vijesti.ba / DW)


Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!