27.12.2016. / 22:42h Intervjui - Zoran Pavlović za Vijesti.ba

Najveći teret smanjenja plata u RS nosiće oni sa najmanjim primanjima

Najveći teret smanjenja plata u RS nosiće oni sa najmanjim primanjima
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović istakao je u razgovoru za Vijesti.ba da prilikom odluke o smanjenju plata u RS nije napravljena nikakva selekcija između nisko plaćenih državnih službenika i onih koji su najbolje plaćeni i sa dodatnim privilegijama. U suštini, najveći teret će podnijeti upravo ti mnogobrojni sa najmanjim primanjima, koja su čak i ispod minimalnog ličnog dohotka, upozorio je on.

VIJESTI.BA: Narodna skupština RS usvojila je po hitnom postupku budžet RS za narednu godinu u iznosu od 3,2 milijarde KM. Opozicija ga negoduje, tvrdeći da predstavlja obmanu i poniženje za građane RS. Kako biste ga Vi ocijenili? 

PAVLOVIĆ: Budžet RS kozmetički je modifikovan prema zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prije svega, u domenu plata uposlenika u javnom sektoru, odnosno administrativnog osoblja, i to u biti linearno, po osnovu umanjenja obračuna minulog rada. Nažalost, tu nije napravljena nikakva selekcija između nisko plaćenih državnih službenika, poput administrativnog osoblja u sudovima, i onih koji su najbolje plaćeni i sa dodatnim privilegijama. U suštini, najveći teret će podnijeti upravo ti mnogobrojni sa najmanjim primanjima, koja su čak i ispod minimalnog ličnog dohotka.

VIJESTI.BA: U tom kontekstu, jesu li opravdani nedavni protesti granskih sindikata u RS? 

PAVLOVIĆ: Protesti su opravdani, zato što su u novom Zakonu o radu napravljeni elementi koji nisu ustavni, zbog čega će taj zakon, prema informacijama kojima raspolažem, biti oboren na Ustavnom sudu. Neki od tih elemenata definisani su na način da nije jasno odvojen lični dohodak od svega ostalog, poput regresa, toplog obroka, prevoza... 

VIJESTI.BA: Predsjednik RS Milorad Dodik kaže da je frapiran činjenicom da sindikati u RS nisu spremni radi radničke solidarnosti na minimalne korekcije plata. Kako komentarišete ovu izjavu, koja dolazi istovremeno kada se u budžetu planira kupovina novog helikoptera za potrebe Vlade i predsjednika RS?

PAVLOVIĆ: Kada bi budžet definisao da će sve uštede koje se ostvare na bilo kojem nivou smanjivanja troškova biti usmjereni ka stimulisanju realnog sektora i novog zapošljavanja, onda bi imalo smisla da svako ko podnese dio tereta ušteda kaže da se solidariše sa onim generacijama ili nezaposlenim ljudima koji će dobiti posao. 

Ako treba da se solidarišete a ne znate sa kim i zašto, onda je vrlo vjerovatno da je i reakcija sindikata takva da ne zna zašto bi oni nosili teret smanjivanja prihoda i plata, a to ne nose najistaknutiji predstavnici vlasti, te njihovi troškovi života i poslovanja, tipa novih helikoptera, automobila i slično.

VIJESTI.BA: Opozicija je najavila i mogućnost podnošenja apelacije pred Ustavnim sudom RS, jer tvrde da budžet nije usvojen u skladu s zakonom i Ustavom. Postoji li osnova za apelaciju?

PAVLOVIĆ: Postoji osnov, jer je prema inicijalno definisanom planu, prijedlog budžeta morao doći krajem septembra, kako bi bilo vremena za redovnu proceduru i usvajanje. Kada se prijedlog budžeta donese početkom decembra, onda se praktično nema manevarskog prostora za usaglašavanje potreba svih korisnika budžeta ili za amandmane na taj budžet. 

Takođe, budžeti se, po definiciji, ne usvajaju po skraćenom postupku. Ipak, to je jedna od stvari koje je Vlada učinila jer, s jedne strane nisu se očigledno pripremili za definiciju budžeta na vrijeme, a sa druge strane, pritisak MMF-a da se budžeti usvoje u decembru ih je navodio putem da to izglasaju po skraćenoj proceduri, što nije u skladu sa postojećim Zakonom o budžetu. 

VIJESTI.BA: Pomenuli ste MMF. Uslov ove finansijske institucije očito je bio presudan da se na dnevnom redu NSRS u hitnom postupku nađe i novi zakon o bankama. Kako tumačite predloženo zakonsko rješenje?

PAVLOVIĆ: Sigurno je da u prethodnom periodu, kada smo imali propast Bobar banke i Banke Srpske, nijedna druga finansijska institucija nije došla u probleme sa svojim plasmanima, iz čega zaključujemo da ni prethodni zakon nije bio loš, samo je zloupotrijebljen od strane ove dvije banke, odnosno Agencije za bankarstvo. Promjena zakona neće dati nikakav poseban doprinos funkcionisanju finansijskog sistema. Čak se banke koje imaju dominantno vlasništvo u inostranstvu protive određenim članovima novog zakona.

Problem je u implementaciji, odnosno da je Vlada imala ingerencije u Investiciono-razvojnoj banci (IRB) koje normalno ne bi trebalo da ima. IRB nije mogla da funkcioniše kao finansijska institucija, jer kao takva nije ni registrovana da daje direktne plasmane, a to je ipak radila. Najveći dio tih plasmana su upitni u smislu naplate. Praktično, imali smo izigravanje postojećeg zakona, a MMF je tražio da se izvrše izmjene Zakona o bankama, koje ne zadovoljavaju interese i potrebe bankarskog sektora u cjelini. Izgleda da smo liječili posljedicu, a ne uzrok.

VIJESTI.BA: Kako liječiti uzrok?

PAVLOVIĆ: Postoji jednostavan sistem - rad, red i zakon. Ako se ne držimo zakona i ne procesuiramo svaku onu negativnost i kriminal koji se pokažu i vide, onda će to dati prostora svakome da se ponaša kriminogeno, jer zna da posljedice neće biti.

Ako napravite sistem u kome će biti najveći kriminal kao u Upravi za indirektno oporezivanje, a niko nije završio u zatvoru, a neki su i vraćeni na posao, to onda otvara prostor svima koji su ispod tog nivoa da se na isti način ponašaju. Rezultat je totalni sistem mita i korupcije, u kojem niko ne odgovara na za šta, a samo je pitanje na kojoj je poziciji i ko ga može zaštititi ukoliko dođe do problema.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 4

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!