10.02.2016. / 20:04h Intervjui - Denis Zvizdić za Dnevnik TV1

Realizirano 50 posto agende, nema povratka na putu ka članstvu u EU

Realizirano 50 posto agende, nema povratka na putu ka članstvu u EU
Loša interpretacija da je mehanizam koordinacije usvojen u tajnosti ne treba da zasjeni suštinu, a suština je to da je usvojen mehanizam koordinacije, kao jedan od ključnih uslova za aplikaciju.

Mi smo mislili da više ne smijemo gubiti vrijeme. Moramo povući poteze koji će sigurno BiH čvršće staviti na tračnice EU, a to znači siguran boljitak za sve građane BiH, poručio je u Dnevniku TV1 Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

ŠTA JE TAJNO U SLUŽBENOM LISTU?

TV1: Je li mehanizam koordinacije za čestitati?

ZVIZDIĆ:
Mehanizam koordinacije je jedan od najvažnijih dokumenata koje je Vijeće ministara BiH, ali i BiH mogla ili trebala usvojiti na putu ka evropskim integracijama, jer nam on omogućava uspješnu i efikasnu koordinaciju unutar BiH na način da možemo analizirati potrebne zatakte koje ćemo imati na putu evropskih integracija i jednim glasom, jednim stavom ih predstaviti prema EU. Stoga, mehanizam koordinacije treba posmatrati kao vrlo ozbiljan i vrlo kompleksan dokument na kojem je vrijedno, naporno, praktično svakodnevno radili zadnjih osam mjeseci, kao jednog od uslova za predaju kredibilne aplikacije za članstvo u EU i kao instrument koji ostaje u dugom vremenskom periodu i koji će nam pomoći da riješimo prilagodbu i realizaciju SSP-a i preuzimanju pravne stečevine EU. Zaista je to važan dokument i bitan detalj, bitan momenat i bitna vijest za BiH.

TV1: Prigovara Vam se da je odluka donesena u tajnosti, da javnost nije znala. U prethodnom odgovoru ste kazali da se na ovom pitanju intenzivno radi posljednjih osam mjeseci. Je li to bilo tajno, jesu li entitetske vlade bile upoznate i na kraju krajeva zašto ste to na ovaj način uradili?

ZVIZDIĆ:
Nije bilo tajno. Nemoguće je govoriti o tajnosti nekog dokumenta koji je objavljen u Službenom listu BiH. Ne postoji transparentniji način da ukupna javnost dođe do samog dokumenta osim tog načina. No, ovdje je suština mnogo važnija stvar, a to je sam mehanizam koordinacije i činjenica da ga je Vijeće ministara BiH usvojilo. On je usvojen na jednoj zasebnoj sjednici Vijeća ministara BiH, gdje je bila samo jedna tačka dnevnog reda, tj. dostignuti stepen realizacije uslova u vezi sa aplikacijom BiH za članstvo u EU. Mi smo tu analizirali dostignuti stepen reformske agende, mehanizam koordinacije koji je usvojen, odnosno usaglašen i prihvaćen na toj sjednici Vijeća ministara BiH. Konačno, razgovarali smo o daljim modelima kreiranja našeg stava ili naše pozicije kada je riječ o prilagođavanju SSP-a.

Tada smo odlučili da iz naše već tradicionalne korektnosti prema entitetskim vladama taj dokument pošaljemo upravo entitetskim vladama na upoznavanje i očitovanje. U međuvremenu sam otišao u Banjaluku zajedno sa premijerom FBiH Fadilom Novalićem i održao sastanak sa entitetskim premijerima jer sam želio da ih iz prve ruke upoznam sa načelima mehanizma koordinacije, te da ih zamolim da prihvate te načela i analiziraju sam dokument na način da svi razumijemo da nam je to jedan od ključnih instrumenata koji će nam pomoći da dinamiziramo put prema EU. Zbog toga smo sačekali desetak dana i objavljivanje mehanizma koordinacije kada je on postao zvaničan. On je naravno upućen članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH, članovima zajedničke Komisije za EU integracije. Objavljen je na našoj veb stranici, objavljen je u Službenom listu BiH. On je potpuno transparentan dokument. Danas je održana konferencija za novinare na kojoj sam ja malo detaljnije govorio o mehanizmu koordinacije.

Ne mislim da loša interpretacija da je to urađeno u tajnosti treba da zasjeni suštinu. Suština je da je usvojen mehanizam koordinacije, kao jedan od ključnih uslova za aplikaciju. Mi smo mislili da više ne smijemo gubiti vrijeme. Moramo povući poteze koji će sigurno BiH čvršće staviti na tračnice EU, a to znači siguran boljitak za sve građane BiH.

TV1: Možete li nam reći nešto više o usaglašenom tekstu i o vertikalnoj koordinaciji?

ZVIZDIĆ:
Naravno, mehanizam koordinacije tretira samo vertikalnu koordinaciju. Nismo ulazili u model horizontalne koordinacije, koju svaki nivo vlasti može za sebe da kreira i u konačnici će to morati da uradi, jer mehanizam koordinacije  u svim svojim odredbama vrlo jasno precizira da oni koji su članovi određenih tijela ili imaju pravo odlučivanja u tim tijelima da moraju doći sa usaglašenim stavom za nivo vlasti koji oni predstavljaju.

Mehanizam koordinacije je dobro strukturiran dokument. Baziran je na tri ključna načela. Najvažnije se načelo ustavne nadležnosti. U smislu članstva i prava odlučivanja u potpunosti ćemo ispoštovati načelo ustavne nadležnosti u BiH. Oni koji imaju isključive ili podijeljene ustavne nadležnosti imaće pravo članstva i odlučivanja. Konačno, on je u potpunosti usklađen sa odredbama SSP-a, a posebno sa odlukama i poslovnicima o radu dva ključna tijela, kao zajednička tijela između BiH i EU, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, koje je etablirano 11. decembra prošle godine, i Odbor za stabilizaciju i pridruživanje,  koji je utemeljen 17. decembra prošle godine. To su dva najvažnija tijela za odnos BiH i EU. Mehanizam koordinacije je u potpunosti usklađen sa svim ovim segmentima. On ima onaj broj tijela koji je potreban da odgovorno i efikasno odgovorimo na zahtjeve koji stoje pred nama, da efikasno i odgovorno odgovorimo na upitnik, na brojne teme koje nas očekuju i da zaista kreiramo ambijent evropskih integracija ili evropskog puta u kojem više nema nikakve sumnje u našoj potpunoj opredijeljenosti za put ka EU.

TV1: Dokument je usvojen i to je dobro. Međutim, je li bilo nekih primjedbi? Ima li nekih slabosti, koje se mogu u narednom periodu poboljšavati?

ZVIZDIĆ:
Vijeće ministara BiH je u potpunosti otvoreno za sva rješenja koja će u procesu kada mehanizam koordinacije uđe u fazu svoje implementacije pokazati da bi možda mogla biti riješena na neki efikasniji način. Ne postoji nikakva vrsta našeg otpora ili sujete u tom smislu da je ovo jedan dokument koji trajno ostaje u takvom obliku. Svaka promjena državno - pravnog ustrojstva BiH će svakako uticati i na promjenu ovog dokumenta. Mi sada poštujemo ustavne nadležnosti kakve one jesu. Ukoliko nekada dođe do promjene ustavne nadležnosti BiH ili unutar BiH, mijenjaće se i sam dokument.

Razgovarao sam sa oba entitetska premijera, njima smo zvanično dostavili tekst mehanizma koordinacije. Nisam vidio specifičan otpor prema tom dokumentu ili rješenjima koja su kreirana unutar njega. Tako da u principu ostajemo otvoreni za takve vrste sugestija. Prema mom mišljenju, najvažniji je da damo šansu mehanizmu koordinacije, da počnemo raditi. Puno smo stvari već propustili u prošloj godini zbog nepostojanja mehanizma koordinacije, da ne govorim o proteklih pet, šest ili sedam godina, kada smo propustili desetine miliona evra zbog nepostojanja određenih strategija i dokumenata. Vrijeme je da se svi okrenemo ekonomiji i EU. Zato je važna aplikacija, zato je važan naš dalji put ka evropskim integracijama, zato je važno da preuzimamo pravnu stečevinu jer ćemo time ojačati regulatorni okvir i poboljšati stanje u BiH.

TV1: Šta je sa kantonima? Oni se pominju kao mogući kočničari.

ZVIZDIĆ:
Kada mehanizam koordinacije krene u realizaciju, mislim da će ukupna priča o mogućim opstrukcijama i kočnicama biti stavljana po strani. Već sada je svima jasno da je jako važno da zajednički radimo i da realiziramo one zadatke koje ispred nas postavlja Evropska komisija i EU. Ako nam čeka nekih 40 miliona evra zato što nismo još usvojili određene strategije ili nismo još formirali jedinicu na nivou BiH za harmonizirano i centralizirano plaćanje u poljoprivredi, onda nema razloga da to ne uradimo. Ako želimo da pomognemo poljoprivredi, hadje da uradimo taj prvi potez, pa da dobijemo tih 20 ili 40 miliona evra tih fondova.

U ovom mehanizmu svako ima pristup u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, neće imati ništa više od toga i ne treba zbog poštivanja Ustava da ima ništa manje od toga.

TV1: Ovako koncipiran, garantuje li efikansnost?

ZVIZDIĆ:
Ovako koncipiran on u potpunosti garantuje efikasnost. Mi moramo biti svjesni da je riječ o vrlo ozbiljnoj materiji. Biće formiran određen broj, 33 ili 35 radnih grupa grupisanih u sedam pododbora plus posebna komisija za reformu javne uprave. Riječ je o neke 63 teme po SSP-u, 33 ili 35 poglavlja acqui. U našim susjednim zemljama po pojedinim temama unutar pododbora bilo je angažovano 1.000 ili 1.500 ljudi da bi se došlo do najboljih rješenja. Biće nam potrebna dobra koordinacija. Način odlučivanja i članstva u ovom mehanizmu koordinacije omogućava tu vrstu efikasnosti. Za sve je potrebna politička volja, jer bez nje se svi procesi uvijek mogu blokirati. Svjestan sad da svi sada u potpunosti razumiju da to treba prije svega BiH, ovi standardni ne trebaju Evropi jer ih ona već ima. Nama treba Evropa, njeni standardi, fondovi, investicije, nama treba bolje unutrašnje uređenje.

TV1: Kako pronaći balans između efikasnosti i osiguranja da svi koji su uključeni u taj proces budu zaštićeni?

ZVIZDIĆ:
Prije svega, svi će tu naći određeni interes. Svaki nivo vlasti će naći svoj interes na putu EU integracija, jer fondove koje dobijemo, neće dobiti Vijeća ministara BiH, već BiH. Oni se automatizmom dalje raspodjeljuju na kantone, entitete, Brčko Distrikt. S druge strane, posebnu pažnju smo vodili upravo o pitanju koje ste postavili. Vijeće ministara BiH od starta vodi politiku ne preuzimanja bilo čijih ustavnih nadležnosti, ako o tome nemamo dogovora. Ovaj mehanizam koordinacije u potpunosti poštuje ustavne nadležnosti, štiti nivo ustavnih i drugih nadležnosti koje ima svaki nivo vlasti, ali on omogućava efikasnost da niko ne može stvari blokirati da to bude izraz namjerne opstrukcije. Mogu biti različiti pogledi na određeno rješenje. Upravo smo tu napravili mehanizam. Ako neka radna grupa ima na primjer tri različita rješenja, pa ne mogu postići dogovor o tome, to se diže na gornji nivo, do sljedeće institucije unutar mehanizma kao što su ministarske konferencije i kolegiji koji će meritorno odlučiuti o takvim stvarima.

REALIZIRANO POLA AGENDE

TV1: Iza sebe imamo najbolji izvještaj o napretku. Koji su naredni koraci u procesu EU integracija i šta je s reformskom agendom?

ZVIZDIĆ:
Riječ je zaista o najboljem izvještaju za BiH. To predstavlja veliku čast ali i veliku odgovornost i obavezu da nastavimo to raditi. Prije nekoliko dana Vijeće ministara je usvojilo Akcioni plan realizacije preporuka iz izvještaja. Ono što je za nivo Vijeća ministara ugradit ćemo u program rada, a kako bi što više realizirali u 2016. godini. Ostale preporuke, kao inicijativu, ćemo uputiti ka entitetima i kantonima. Čeka nas puno posla i reformi. Kada o agendi govorimo, govorit ću za nivo Vijeća ministara. Realizirali smo 17 od 33 mjere ili preko 50 posto agende. Još dvije, tri mjere treba realizirati. To je objavljivanje popisa, što se nadam da će biti brzo, usvajanje zakona o državnim službenicima, i zakona o akcizama. Ostalo se radi u koordinaciji s entitetima. Entiteti imaju niži procenat realizacije. Ispunili smo i mehanizam koordinacije, a prilagodba SSP-a je u fazi realizacije. I dalje nas očekuju bolne reforme, alione nama trebaju kako bi život građana bio bolji i kako bi ojačali ekonomiju, te stvorili ambijent za strane investicije. Na nivou BiH provest ćemo reforme fiskalnog sistema i jačati ekonomiju s fokusom na zapošljavanje. Nulti prioritet će imati zapošljavanje mladih.

PRIČA O POPISU NA PRAVIM TRAČNICAMA

TV1: Objava rezultata popisa jedan je od ključnih uvjeta. Najavljujete objavu u narednom periodu. Znate li kada?

ZVIZDIĆ:
Posjeta direktora i delegacije EUROSTAT-a BiH rezultirala je time da očekuju u naredne dvije, tri sedmice objavu rezultata. Priča o popisu u vezi je s jednim pitan, a to je koliko kojeg naroda ima u BiH. Zanemaruje se čitav spektar pitanja i ne možemo odgovarati na pitanja iz upitnika kada nam bude prihvaćena aplikacija bez rezultata popisa. Veliki broj pitanja je u vezi s rezultatima popisa. Priča o popisu se vraća na prave tračnice. Očekujem da će u narednih mjesec dana popis biti objavljen.

TV1: Hoćemo li imati status kandidata u 2018. godini?

ZVIZDIĆ:
Sasvim sam siguran da ćemo do kraja mandata ove vlasti dobiti kandidatski status. Ne postoji ni jedan razlog zašto to ne bi bilo tako kada je EU u pitanju. Važan uvjet za to je da održimo ovaj nivo političke volje koji imamo i da i dalje budemo svi opredjeljeni za EU integracije. Bilo kakvo ometanje tog puta, zbunjivanjem građana i najavama novih referenduma, te pričama o nepostojećim preuzimanjima nadležnosti, stvaranje iracionalnih strahova od drugog i drugačijeg, može usporiti taj put. Siguran sam da ćemo dobiti upitnik i odgovoriti na njega, iako je to jedan ogroman i zahtjevan posao. Poslije toga ide program integriranja i mislim da ćemo imaqti kandidatski status i sustići dinamiku regiona do kraja mandata.

TV1: Može li se očekivati da ova godina bude godina pomaka u ekonomskoj diplomatiji? Da se privuku strane investicije?

ZVIZDIĆ:
Mislim da može. Nismo dovoljno razvili kapacitete. Jako je malo aktivnosti na tom polju, a jako je malo i onih koji dolaze s delegacijama iz zemalja gdje imamo ambasadore. Na bazi najava nekih biznis foruma, koje imamo dogovorene, optimista sam u tom smislu. Reforme su već dale poizitivne rezultate u povećanju izvoza i smanjenju uvoza, te vanjskotrgovinskog deficita, kao i povećanja broja uposlenih i prihoda. Dolazi do laganog ekonomskog rasta i ako održimo dobru političku volju, siguran sam da možemo imati ozbiljan rast BDP-a u ovoj godini. Da može doći do zapošljavanja velikog broja, prije svih, mladih ljudi, te da ćemo biti atraktivno područje za strane investicije.

TV1: Hrvatska je dobila novu Vladu. Čini se da nije bilo nekih velikih pomaka za vrijeme Milanovićeve Vlade. Imali ste pretpostavljam, kontakte, može li se na tom polju nešto mjenjati?

ZVIZDIĆ:
Zasigurno , dakle riječ je o dva naša skoro najvažnija vanjskotrgovinska partnera imamo preko milijardu izvoza i u Srbiju i u Hrvatsku , dakle kontakti su ostvareni, mi smo već u nekoj fazi ranijih pregovora održavali zajedničke sjednice, prije toga će sigurno uslijediti bilateralni susreti, imamo puno tema i projelata koje trebamo dogovoriti sa Hrvatskom i isto tako nekih tema na koje treba staviti tačku, jer stvaraju neku vrstu nervoze unutar javnosti, pogotovo mogućnost deponovanja nuklearnog otpada koji je problem za sjeverozapadni dio BiH i svakako naš je veliki interes da dio Jadransko- Jonskog autoputa prolazi kroz BiH, da rješimo pitanje međugraničnih prelaza i svakako očekujemo da Hrvatska bude jedan od glavnih zagovornika prihvatanja naše aplikacije i zemlja koja će nam i dalje pomagati na našem EU putu.

TV1: U ponedjeljak s obrazom idemo u Brisel. Kada predamo aplikaciju šta nas onda očekuje?

ZVIZDIĆ:
Kada predamo aplikaciju mi čekamo da ona bude prihvaćena i da nam se dostavi upitnik. No mi smo već počeli sa pripremama za upitnik , Direkcija ua EU integracije je dobila nalog od Vijeća ministara da krene sa pripremama jer dobit ćemo puno pitanja ali veliki broj pitanja je vrlo sličan ako ne identtičan koje su imale Hrvatska i Srbija oni će nam pomoći da na neka pitanja lakše odgovorimo. Riječ je zaista o vrlo obimnom poslu , morat ćemo prevesti najmanje 30 hiljada stranica raznih zakona na engleski jezik i potkrijepiti ih ispravnim odgovorima ali Direkcija i Vijeće ministara su počeli raditi na pripremi odgovora za upitnik , trebat će nam svi resursi i BiH, i entiteta i kantona . Dakle mi se pripremamo i siguran sam da ćemo na upitnik adekvatno odgovoriti . Naravno niko nije odgovorio a da poslije toga nije dobio i dodatna pitanja, biće to slučaj i sa BiH, ali mi ćemo sigurno uspješno odgovoriti na to i onda ćemo raditi na programu integrisanja gdje čekamo, naravno, momenat kada ćemo postati kandidati i to je ta tačka na radost svih, sa koje više nema povratka koja direktno vodi ka članstvu u Evropskoj uniji.

 

(Vijesti.ba / TV1)