01.10.2015. / 14:36h Komentari - Komentari

Rizik ne prepuštajte slučaju

Rizik ne prepuštajte slučaju
Prema McKinsey & Company risk kultura je norma ponašanja individualaca ili grupe unutar kompanije koja determinira kolektivnu volju za prihvatanjem i preuzimanjem rizika, a nadalje sposobnost da se identificira, razumije, diskutuje i djeluje na organizacijski rizik

Poslovna svakodnevnica često faktore rizika ne obuhvata i ne shvata ozbiljno. To vodi do kasne percepcije i loših iskustava iako se rizici sistemski mogu otkloniti. Preduzeća u BiH kako javna, tako i privatna imaju veoma slabo razvijene sisteme upravljanja rizikom, a svijest o riziku je prvi korak ciljanog uklanjanja rizika u preduzeću.

Često se rizik kao pojam čak i u poslovnim krugovima spominje kada pričamo o finansijskim institucijama. Treba razlikovati finansijski i korporativni rizik. Dok su bankari svakodnevno izloženi pojmovima kreditnog, operativnog i rizika likvidnosti, u preduzećima izostaje segmentacija rizika.

Praktično dobijamo situacije kao što je aktuelni problem sa KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo, gdje čitavo društvo ispašta zbog neadekvatnog vođenja i procjene rizika od strane menadžmenta. Slična situacija je u privatnim preduzećima, gdje se problem rješava tek kada se pojavi sa veoma čestim slučajevima privremenog prikrivanja, a ne sistemskog rješenja. Dugoročno nagomilavanje toga može dovesti do kraha kako privrednih subjekata, tako i društva.

Česta pojava je da uloga planiranja i budžetiranja menadžmenta izostavlja pitanje „šta ako“ kao možda i osnovu u risk orijentiranom razmišljanju. Izostavljanje procjene rizika često vodi i prema izostavljanju niza mjera koji upravljaju organizaciju u preventivnom smislu. Dalje, i prilikom pojave problema, čini se da izostaju mjere kao alat upravljanja problemom. Nažalost, ponovo ilustrativan primjer navodimo KJKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Sarajevo, koji i nakon ustanovljenog problema nije izašao u javnost sa jasnim mjerama i vremenskim planom aktivnosti u otklanjanju istih. Društvena kompanija bez društveno odgovornog ponašanja?!

Zanimljivi grafički prikaz risk managementa je opisan u radnim materijalima McKinsey/a (originalni naslov: McKinsey Working Papers on Risk, Number 18, Februar 2010):

graficki-prikaz

Pod negiranjem rizika se podrazumijeva: strah od loših vijesti, neobjektivno samopouzdanje i strah od izazova. Izdvajanje u odnosu na rizik se odnosi na sporu reakciju unutar organizacije i indiferentno ponašanje. Loša interna komunikacija i netolerancija unutar organizacije opisuju krug koji se odnosi na dvosmislenost oko definisanja rizika. Četvrti krug, neposvećenost riziku podrazumijeva konstantno iskorištavanje rupa u sistemu, tj. "pobjedi sistem" pristup.

Gore navedene greške, nažalost, možemo otkriti u mnogim organizacijama unutar BiH. Nedostatak korporativnog upravljanja je mana zemalja koje sa jedne strane izlaze iz socijalističkog sistema, a sa druge strane se nalaze u fazi stvaranja prvobitne akumulacije kapitala. Taj spoj nas dovodi do toga da nagađamo ko će prije (kasnije) u BiH uspostaviti sisteme modernog menadžmenta, privatna ili javna preduzeća. Nažalost, pristup koji služi akumuliranju u jednom slučaju prvobitnog kapitala, a u drugom slučaju "prvobitne" moći dovodi do nedostatka fokusa kada su u pitanju alati modernog menadžmenta.

Prema Harvard Business Review, tri su kategorije rizika: interni rizik, strateški rizik i eksterni rizik.  
Pod internim rizikom podrazumijevaju se neautorizovani, neetični i netačni potezi koji stvaraju rizik pada operativnih procesa organizacije. Harvard Business Review dalje navodi da je najbolje djelovanje aktivna prevencija kroz monitoring operativnih poslovnih procesa i aktivno upravljanje organizacionom kulturom. To je jedino moguće uz jasno definisanu misiju, vrijednosti kompanije, ali i ograničenja. Kompanija mora artikulisati vrijednosti koje će usmjeriti ponašanje uposlenika prema ključnim stakeholderima. Sa druge strane, ograničenja će jasno definisati šta nije dozvoljeno.

Eksternim rizikom podrazumijevaju se rizici izvan organizacije, a s obzirom na to da menadžment ne može djelovati preventivno na ove rizike, potrebno je fokusirati se na identifikaciju. Kako upravljati sa faktorima koje ne možete kontrolisati? Prije svega potrebno ih je kategorisati, i to u prirodne i ekonomske sa momentalnim djelovanjem, geopolitičke i ekološke promjene sa dugoročnim posljedicama i konkurentski rizik sa srednjoročnim posljedicama.
Prema Harvard Business Review kompanije u praksi koriste različite analitičke alate i o tome postoji niz studija. Jedan veoma efikasan alat je simulacija scenarija. Ovaj alat je originalno djelo kompanije Shell u 60-im godinama. Radna grupa unutar organizacije simulira buduće rizike sa aspekta ekonomije, politike, tehnologije, socijalnog, regulatornog i ekološkog. Nakon toga biraju 4 ključna rizika koja bi imala najveći impakt na kompaniju i razvijaju scenarije sa minimalnim i maksimalnim uticajem svakog od njih. Nakon toga slijedi definisanje mjera u slučaju pojave pojedinih rizika.
 
Dodirne tačke BiH organizacija sa načinom upravljanja unutar modernih kompanija mogu biti inostrani menadžeri, strani investitori i međunarodne institucije. Pod međunarodnim institucijama se podrazumijevaju organizacije kao što je EBRD, IFC i USAID. Mogućnost saradnje privatnih i javnih preduzeća sa ustanovama kao što je EBRD, IFC ili saradnja na specifičnim projektima kroz grantove USAID-a nudi mogućnost učenja kada je u pitanju korporativno upravljanje, a samim tim i neizbježna stavka risk managementa. Ko god je imao priliku da kroz dokapitalizaciju ili finansiranje pojedinih programa sarađuje sa ovim ustanovama, mogao je primijetiti o kojoj dozi analitičnosti i ne prepuštanja stvari slučaju se odnosi kada su moderni menadžment alati u pitanju.

Prepustiti ili ne prepustiti stvari slučaju može predstavljati razliku u pristupu organizacija koja će razdvojiti puteve uspješnih i onih koji će vremenom ugroziti svoj opstanak.

Piše: Adnan Hodžić

(Vijesti.ba)


Komentari - Ukupno 15

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
Prikaži još